Crno more se ne može smatrati čistim. Morski život u njemu ozbiljno je ugrožen. I to ne čudi. Pontinsko more, kako su ga zvali u stara vremena, zauzima šestinu Sredozemnog mora. U njega se ulijeva četiri puta više rijeka nego u druga mora u regiji. A ove su rijeke jako zagađene.
Kuga dupina i trovanje ljudi
U srpnju 2012. svjedočen je ogromnom broju delfinskih smrtnih slučajeva čija su leševa pronađena na obalama Crnog mora i u vodi. Prema zoologu Konstantinu Andromonovu, ovaj je broj smrtnih slučajeva posljedica virusa koji se javlja svakih 20 godina. Također primjećuje da se stopa smrtnosti morskih životinja neprestano povećava. Drugi stručnjaci ističu zagađenje vode u moru. Mnogo je slučajeva trovanja kupača svake godine. To se obično pripisuje problemima s prehranom. Prema Olgi Noskovets, ekologinji i aktivistici iz grada Sočija, vlasti jednostavno skrivaju istinu. Voda u moru je zagađena.
Koji je razlog zagađenja Crnog mora
Prirodna struktura Crnog mora nije pogodna za rast i razvoj faune i flore u njemu. Dublje od 150-200 metara, morski život izostaje zbog otrovnog plina sumporovodika.
87 posto morske vode ne sadrži kisik. I posljednjih godina njegov je broj znatno opao.
Tijekom prve međunarodne konferencije o Crnom i Mramornom moru, održane u travnju 2008. u Istanbulu, počasni predsjedavajući građanskog pokreta Turmepa u Turskoj primijetio je da se u 50 godina broj vrsta riba u Crnom moru prepolovio.
Oko 90 posto onečišćenja dolazi industrijskim i kućnim otpadom. Većina otpada u more dolazi s Dnjepra, Dnjestra i Danube. Glavni krivac za zagađenje je Europa koja na Danubu odlaže kućanski i industrijski otpad. Otpadne vode koje Turska ispušta u more nanose mnogo štete.
Projekt čišćenja Crnog mora
Europska unija organizirala je projekt nazvan PERSEUS čiji je glavni cilj pročišćavanje voda Crnog i Sredozemnog mora do 2020. godine. U usporedbi s mnogim drugim morima, Crno i Sredozemno more su zatvorena. To je veliki problem jer je kruženje vode u takvim morima sporije, što pridonosi njihovom bržem zagađenju.
Pražnjenje otpada može dovesti do visokih koncentracija žive, kadmija, cinka, olova i otpadne vode. Velike količine benzina motorni brodovi bacaju u more. Do onečišćenja dolazi uslijed vađenja i širenja nafte, prirodnog plina i minerala.
Kao rezultat pretjeranog ribolova u morima, nedostaje ribe. U kombinaciji s ljudskim aktivnostima, klimatske promjene mogu dovesti do nepopravljivih posljedica.
More igra ogromnu ulogu u ljudskom životu. Oni generiraju većinu kisika koji ljudi udišu, reguliraju klimu, hrane se, služe kao izvor energije i pružaju mogućnost odmora na svojoj obali.
Cilj projekta je vratiti mora u zdravo i čisto stanje uz pomoć znanstveno razvijenih metoda i zajedničkim naporima susjednih zemalja Europske unije i drugih država.
